Katibu di Shon
$ 4,37 $ 2,33 O.B Excl.
Fls 4.24
Carel de Haseth
Carel de Haseth (1950) a publiká algun tomo di poesia manera Bida na koló i Poesia Venená. Pa su novela kòrtiku Katibu di shon el a risibí premio Cola Debrot 1989.
‘Awe tardi fiskal a bolbe interogá mi. Pober hòmber. Promé biaha ku nan a interogá mi, el a kere ku lo mi nenga su akusashonnan. El a kuminsá ku menasá di laga habraká mi si mi nenga di papia. El a bisa mi ku e lo duna òrdu pa laga rèk mi kurpa ku katròl i pone klèm na mi dedenan di man i di pia. M’a hari i m’a splik’é ku e no tin nodi di tuma tantu molèster. Ku mi no tin bèrgwensa di loke m’a hasi i ku si un dia mi bolbe haña chèns, lo mi hasi meskos atrobe.’
Out of stock
CompareRelated products
Kuenta pa kaminda
Fls 10.59
Pierre Lauffer
Pierre Antoine Lauffer (1920-1981) ta un outor prominente di Kòrsou. Su poemanan i kuentanan kòrtiku ta un aporte balioso na herensia literario di papiamentu. No ta pòrnada e premio prinsipal pa papiamentu yama Premio Bienal Pierre Lauffer, Chapi di plata. E kolekshon Kuenta pa Kaminda ta skirbí ku mashá grasia i humor. Na mes momentu e ta deskribí profundidat di bida di Kòrsou den su tempu.
Bos di buriku
Fls 4.24
Philip A. Rademaker
Philip Rademaker (1944) su promé tomo di poesia Bos di buriku a resultá un éksito. E eskritor ta konosí tambe komo aktor, deklamadó i pintor.
‘Mi ta kere den forsa di palabra. P’esei mes mi ke limitá nan uzo. Ingrediente stèrki ta uza tikitiki p’e kuminda no sali manera e famoso sòpi di Tia Meri. Pero hende ku mi ta apresiá i tin rèspèt pa nan opinion riba tereno literario a konvensé mi ku mi tin ku publiká. Ma … mi mente blo sunú bo dilanti? Ta pasobra ku su yamamentu den Kantika pa bientu Pierre Lauffer a pui mi konsenshi, m’a habri e yalusí akí pa bo lur paden.’
Mi negrita, mi ruman
Fls 7.43
Cola Debrot (1902-1981) ta un di nos eskritornan mas famoso. El a skibi na diferente idioma i a laga un obra ekstensivo atras. No solamente e tabata hurista i dòkter, sino tambe el a okupá diferente funshon importante manera minister i gobernador di Antia.
‘El a habri porta, dal un stap i un stap mas den su kamber, ma el a keda tene e kònòpi su tras i no a sera e porta. Den skuridat el a tende kon ketu e tabata drumi, ku rosea tené aden. Un kambio inesperá a tuma lugá den su sintimentu pa Maria. El a tende kon silensio tabata susurá, el a tende su mes sanger …’
OPI
Fls 12.72
Elis Juliana
Elis Juliana (1927) ta un outor i artista multifasétiko, ku a risibí vários premio i kondekorashon. Komo pintor, eskultor , deklamadó i konosedó di kultura el a marka historia. E ta skirbi kuenta kòrtiku i poesia. Organisashon, Planifikashon, Independensia (OPI 1, 2, 3 i 4) ta konsistí di 152 poema i dibuho satíriko, ku ta pone un spil dilanti di su lesadónan. OPI ta eksponé un variedat di bisio i fayo di hende den nos komunidat. Su krítika skèrpi i sutil, ku un tono humorístiko i yen di ironia ta pika kueru!
Reviews
There are no reviews yet.